PITANJE: Kojoj vrsti bolesnika je dozvoljeno da u toku mjeseca Ramazana ne posti?

ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š. govoreći o postu kaže: „... a onaj ko od vas bude bolestan ili na putu neka naposti isti broj dana“, takođe kaže Uzvišeni: „Allah dž.š. želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.“

Moramo spomenuti i ulicu, u najširem smislu riječi, kao zasebnog činioca koji ulazi u sferu tzv. funkcionalnog, stihijskog, nesistematskog odgojnog djelovanja. Život koji se odvija na javnim mjestima, trgovima, u parkovima, javnim lokalima, u prometnim sredstvima, u kulturnim ustanovama (kino, pozorište, stadioni) i dr. utiče svojim postojanjem, atmosferom, načinom ophođenja ljudi, ponašanjem, odnosima odraslih prema djeci i obratno, poštivanjem osnovnih normi kulturnog ponašanja itd., stihijno, ali ostavlja u mladima svoj trag.

Tajne liječenja namazom

Namaz je uzvišeni čin pokornosti, bogobojaznosti i poniznosti Uzvišenom Bogu, Stvoritelju svega živog i neživog, vidljivog i nevidljivog, poznatog i nepoznatog. Uzvišeni Allah je u Kur`anu propisao namaz kao glavnu i čelnu baklju islama koja ima ulogu da preferira preciznost, odgovornost, tačnost, iskrenost, razmišljanje, podsticaj na inovacije šireg karaktera, renoviranje duše klanjača, renoviranje međuljudskih  odnosa između vjernika, ma gdje bili i ma gdje se nalazili, ustrajavanje na dobru, a odvraćanje od zla.

PITANJE: Jedna naša čitateljka nam se obratila pitanjem u kojem kaže: „Jedan moj rođak živi i radi u Beogradu, u jednoj banci kao vodoinstalater, ima i dežurstva, i tom prilikom mora da je na određenom mjestu, što znači da ne može da se povuče sa njega kako bi klanjao, a i pored toga ima određene strahove jer ne može da ispoljava svoj islam. Moj otac mu je rekao da može da klanja sjedeći na stolici, čime sebe ne bi izlagao opasnostima, jer poznato Vam je kakva je situacija u Srbiji. Da li je ispravno postupio i šta je najbolje za ovog čovjeka?“

PITANJE: Kada će osoba koja je bila dužna napostiti određeni broj dana iz mjeseca ramazana to učiniti, može li nadoknadu tih dana ostaviti nakon sljedećeg ramazana?

PITANJE: Da li je dozvoljeno, u situacijama kada čovjek pozajmi ili da na korišćenje imetak drugoj osobi, koja ga odbija u dogovorenom roku ili uopće vratiti, upotrijebiti neki drugi način kako bi se imetak vratio, npr. uzimanje bez pitanja osobe kojoj je on pozajmljen ili dat na korišćenje?

Allah, dž.š., je stvorio oči i dao im vid. Poslanik, a.s., u vjerodostojnom hadisu, kaže: „Dva oka neće opržiti džehennemska vatra: oko koje je zaplakalo iz bogobojaznosti i oko koje je bdjelo na Allahovom putu.“ Allah je stvorio oko kako bi insan njime posmatrao ono što je Uzvišeni stvorio i spoznao neograničenu moć i vlast Svoga Gospodara, a zatim Mu se pokorio i iskreno zahvalio, kako kaže Uzvišeni u Časnom Kur’anu : „U stvaranju nebesa i Zemlje i u smjenjivanju noći i dana ima, doista, mnoštvo znakova za razumne i one koji hoće da vide, za one koji Allaha spominju i stojeći, i sjedeći, i ležeći, i o stvaranu nebesa i Zemlje razmišljaju: 'Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio! Slavljen neka si! Sačuvaj nas patnje u vatri!'“ (Ali Imran, 190-191).

Ako budemo statistički gledali u zadnjih sto godina onda ćemo doći do podataka da se nauka upravo bavila otkrićima čiju osnovu i korijen nalazimo u Kur´anu, i to još prije četrnaest vijekova. Kao što vidimo, mi živimo u vremenu kada se ljudi pripremaju za odlazak na Mars, živimo u svemirsko doba. Najnovija otkrića u Kosmosu uspijevaju itekako mijenjati naš odnos prema sebi i svijetu u kome živimo. Ono što fascinira ljudski razum je činjenica da svu tu osnovu nalazimo u Knjizi objavljenoj čovjeku koji je rođen u pustinji i koji će dokazati univerzalnost Božje riječi. Bavljenje astronomijom u predislamsko doba bilo je ravno bavljenju sihrom i drugim izmišljotinama.

Mnogi učenjaci, uključujući i muslimanske, dali su svoj veliki doprinos razvijanju svih vrsta nauke što je dalo jak impuls afirmaciji savremene islamske misli i samim tim napretku nauke na svim poljima.Tako su muslimani zaslužni za razvoj društvenih nauka, prihvatajući sve druge narode u punoj jednakosti i toleranciji. Muslimani su zaslužni za razvoj astronomije, što i danas svjedoče mnoge zvijezde koje u evropskim jezicima nose arapska imena. Ibn Rušd je otkrio postojanje pega na Sunčevoj površini. Reforma kalendara koju je izvršio Omer Hajjam prevazilazi po savršenstvu reformu gregorijanskog kalendara.

U saradnji Fakulteta za islamske studije i izdavačke kuće Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, El-Kelimeh, publikovana je knjiga Isa/Isus u Kur'an i Bibliji - komparativna studija, autora hafiza doktora Almira Pramenkovića - nezaobilazan izvor svima koji se žele baviti tematikom komparativnih religija i temeljnih tačaka do kojih islam i hrišćanstvo idu ruku pod ruku, a gdje se razilaze...

Fascinantna autorova hrabrost da uđe u srž problema, vješto ga definira i locira, te davanje njegove analize ne ostavlja čitaoca u nedoumici, već nudi univerzalno rješenje.